| 1. Odakle zovem
Raymond Carver
Malo prije smrti pisac kojeg su zvali američkim Čehovom i koji je bio od presudnog utjecaja na izgled suvremene hrvatske književnosti, izabrao je svoje najbolje priče, redigirao ih i objavio u ovom autoritativnom izdanju. Priče uvrštene u knjigu Odakle zovem probrane su iz cjelokupnog Carverova opusa uključujući knjige Hoćeš li molim te, ušutjeti, molim te, Bijesna doba, O čemu govorimo kad govorimo o ljubavi i Katedrala, a obuhvaćaju i svih sedam priča iz njegove posljednje zbirke Slon, koja dosad nije objavljena na hrvatskom jeziku.
Knjiga Odakle zovem, s originalnim autorovim predgovorom i posljednjim verzijama njegovih najboljih priča, ključna je prozna knjiga Raymonda Carvera.
Ova je knjiga suma jedne trijumfalne karijere, karijere jednog od najvećih pisaca kratke priče našeg vremena – i bilo kojeg drugog vremena. - Philadelphia Inquirer
Jedan od najoriginalnijih, najautentičnijih američkih glasova ... Raymond Carver bio je veliki pisac... Pročitajte sve što je Raymond Carver ikada napisao. - SALMAN RUSHDIE
|  | 2. Dobro je, lijepo je Ivica Prtenjača Nakon tri zbirke pjesama, kojima se smjestio u sam vrh suvremene hrvatske poezije, Ivica Prtenjača napisao je roman u kojem demonstrira i jezično umijeće i lakoću pripovijedanja. Jedno portugalsko popodne u Zagrebu, jedna knjižara u kojoj rade dvije zanimljive žene, uvijek prazan stan u ulici Side Košutić, u kojem inače stanuje Angelina Jolie, mlada susjeda, srednjoškolka Emute, sms poruke, dežuranje iza špijunke... čine koordinate romana o mladom piscu u kojem se melankolija i usamljenost neprestano tuku s prkosnim optimizmom i željom da se zagrize u drugo biće. Dobro i lijepo. | 
| 3. Crnci u Firenci
Vedrana Rudan
Vedrana Rudan žešća nego ikada. Ali nije riječ samo o žestini i provokaciji,. Crnci u Firenzi zasigurno je najkompleksniji i najambiciozniji roman autorice čije se knjige ubrzano prevode na sve svjetske jezike. Portretirajući riječku obitelj koja se teško nosi s hrvatskom stvarnošću, i ne opraštajući nijednom njezinu članu mane i slabosti, Vedrana Rudan ispričala je priču koja duboko uznemiruje, bez obzira na to što je često praćena smijehom. Svi likovi u romanu sami iznose svoju verziju osobne i obiteljske drame: otac je dragovoljac Domovinskog rata s dijagnozom PTSP-a; majka radi kao kućna pomoćnica u Italiji i ljubuje sa svojim gazdom da bi sinu mogla platiti školovanje u SAD-u; kćerka je trudna i razmišlja o abortusu; sin se vratio iz SAD-a, gdje je ostavio ženu i dijete jer ne može bez hrvatskog zalaska sunca; nona je ogorčena jer je uvjerena da bi svi najradije da je nema... A tu su i dva fetusa kojima je Vedrana Rudan, također dala glas i natjerala ih da se i prije rođenja bore za opstanak. | 
| 4. Posljednji dani panka Goran Nuhanović
Roman „Posljednji dani panka” Gordana Nuhanovića je generacijski i degeneracijski roman. Generacijski utoliko što pripovijeda o sudbini generacije koja se potkraj ’90ih polako oprašta od mladosti, a degeneracijski stoga što im vrijeme nije sklono: ništa od uporišnih točaka njihove mladosti ne preživljava „tranziciju koja teče”. Iz njihove perspektive suvišne generacije, društvo je temeljito degenerirano.Glavni junak, rezignirani novinar, na kratko se vraća u rodni grad i priključuje kulturnom „pokretu otpora” okupljenom oko pank kluba „Mokra kifla”. Ali nove, legalne i ilegalne strukture moći, preferiraju nekakvu drugu kulturu i metode uvjeravanja: lako potežu i nasilje i egzorcizam. „Posljednji dani panka” su satira i groteska, kafkijanska parabola s elementima komedije o našim devedestima.
| 
| 5. Plavi ponedjeljci Arnon Grunberg
Arnon Grunberg rođen je u Amsterdamu, živi u New Yorku, i danas je jedan od svjetski najčitanijih mladih europskih autora. Njegov prvi roman Plavi ponedjeljci donio mu je vrhove ljestvica čitanosti, ali i usporedbe s autorima poput Philipha Rotha i Woodyja Allana. Nakon nagrada za najbolji prvijenac i najbolje prodavani prvijenac, Grunberg je „na prepad“ osvojio europsku književnu scenu, a djela su mu uskoro prevedena na sve veće jezike. Provokativan i duhovit u svom prvijencu Plavi ponedjeljci, ovaj Nizozemac istražuje svoje židovsko naslijeđe, počesto na urnebesan način izokrećući sve naše predodžbe o Židovima, Europi, seksu... čime samo potvrđuje usporedbe s velikim američkim autorima židovskog podrijetla. Kako kritika kaže o Plavim ponedjeljcima: „nije tu riječ samo o slapstick humoru, jer je ispod njega skriveno ono oko čeka se sve odigrava: usamljenost, teško uspostavljanje kontakata i osjećaj besmislenosti.“ Grunbergov tekst je divlji, jezgrovit, neposredan, ciničan, komičan, lišen svake sentimentalnosti. To je nemilosrdna, jasna slika o autorovom naraštaju, tzv. ništavnoj generaciji, koja ne očekuje velike odgovore ne velika pitanje i prije svega ne želi krenuti stopama svojih roditelja.
|
|
Beletristika i publicistika 
; "nm_carver_price.jpg")
; "nm_prtenjaca_final.jpg")
; "nm_rudan_crnci.jpg")
; "nm_nuhanovic_naslovna.jpg")
; "nm_grunberg_plavi_pon.jpg")